Povodom 80. godišnjice rođenja slikara Franje Korena, u galeriji “Vjekoslav Karas” Gradskog muzeja u Karlovcu održava se izložba njegovih djela. Galerija “Vjekoslav Karas”, nalazi se u Novom centru grada Karlovca.

Izložba, Foto: Dunja Turkalj

Prostor galerije vrlo je velik i idealan za izložbe. No, usprkos idealnom prostoru koji iz dana u dan postaje sve zapušteniji, mali je broj ljudi koji će posjetiti ovu izložbu. Da li je razlog tome nepoznavanje radova ovoga autora ili slaba informiranost, ne znam. Naime, na vratima galerije se nalazi zvono, te nakon što pozvonite, gospođa koja radi u galeriji će vas uvesti u galerijski prostor no ne na uobičajen način već kroz uredske prostorije. Objašnjenje koje mi je dala gospođa je taj da na glavnim vratima nemaju zvonce te ne znaju ako netko poželi pogledati izložbu. Zar je posjećenost tako mala?

Izložba, Foto: Dunja Turkalj

Franjo Koren (1929. – 1982.) je Karlovčan koji je cijeli svoj život slikao. Nažalost nije uspio upisati Akademiju već je radio kao kriminalistički inspektor.

Tijekom priprema ove izložbe dokumentirano je oko 350 crteža i skica, 20-tak grafika, te oko 130 slika. Njegova djela danas su uglavnom u vlasništvu njegovih nasljednika, obitelji i prijatelja. Neke slike nažalost nisu niti pronađene.

Korenov opus sadrži pejzaže, portrete te grafike, ulja na platnu, pastel na papiru, akvarel na papiru, tuš na papiru itd. Izložba je postavljena tako da nas postepeno vodi kroz razdoblja njegova života u kojima se oslanjao na određenu slikarsku tehniku.

Autoportret, Foto: Dunja Turkalj

Vrlo zanimljivi nazivi slika samo su jedan od razloga da ova izložba u nama pobudi dublju zainteresiranost za autorov rad. Zgradurine 1962., Zaustavljeni prolaznici 1961., Sjećanje na jednu rijeku 1961., samo su neki od naziva slika izradenih tehnikom ulja na platnu.

Lutke, Sjećanje, Klauni, Ples, djela su izrađena tehnikom tuša na papiru. Postavljeni su pod staklom tako da su bili dozvoljeni za slikanje.

Koren je slikao i portrete, a svoj autoportret je naslikao 1962. crtajući ugljenom.

Lutke, Sjećanje, Klauni, Ples; Foto: Dunja Turkalj

Cilj ove izložbe je pobuditi zanimanje stručne javnosti za Korenovo slikarstvo, te pokušati djela ovog talentiranog slikara prikazati javnosti. Poznavaoci umjetnosti se slažu da pojedini segmenti Korenovog slikarstva zaslužuju veću pozornost struke i uvažavanje u kontekstu hrvatskog slikarstva druge polovice 20. stoljeća.

Galerija, Foto: Dunja Turkalj

Nadajmo se da je pitoma galerija iz novog dijela grada ipak samo početno odredište širenja Korenove umjetnosti.

Udruga prijatelja hrvatskih božićnih jaslica osnovana je 2004. godine. Cilj udruge je promicanje tredicije izrade božićnih jaslica, te njegovanje božićnih običaja. Članovi udruge žele da ovakve manifestacije prerastu u veće događaje koji bi okupljale brojne zaljubljenike u božićne jaslice.

Slične udruge postoje u brojnim zemljama Europe i svijeta. Udruga prijatelja božićnih jaslica, osim u Zagrebu i okolici, jaslice izlažu u Salzburgu i u Rimu.

Josip Brlek, viši kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu je najzaslužniji za osnivanje ove udruge. Na otvorenju izložbe, ispričao je svim prisutnima sve o povijesti i nastajanju božićnih jaslica u Hrvatskoj i svijetu.

Izložba sadrži 40-tak ručno izrađenih jaslica. 16 izlagača su iz Jastrebarskog i okolice. Franjo i Đurđica Medvedovski iz Jastrebarskog na ovoj su izložbi izložili svoje jaslice, koje su 2007. godine bile izložene na Trgu bana Jelačića u Zagrebu povodom Adventa u srcu Zagreba.

Izložbom se želi podsjetiti na sakupljanje i izradu božićnih jaslica, koje u božićno vrijeme postaju neizostavne u crkvama i obiteljima.

Sve jaslice su ručno izrađene od ekoloških materijala. One dočaravaju Betlehem u doba Isusova rođenja. Središte jaslica je Dijete Isus koji leži u jaslicama, uz njega su Marija, Josip, pastiri, anđeli. Važnu ulogu imaju tradicionalno životinjski stanovnici betlehemske štalice. Obično su to magarci, ovce, krave itd. Tvorci jaslica s našeg područja često figurice odijevaju u prepoznatljive hrvatske nošnje i smještaju ih u domaći ambijent.

Postoje dokazi kako su kršćani, već u 3. stoljeću štovali mjesto Isusova rođenja u Betlehemu. 1223. godine, sveti Franjo Asiški napravio je jaslice u prirodnoj veličini. U špilju je unio malo dijete i doveo vola i magarca. Jaslice kakve danas poznajemo su nastale u 16. stoljeću. Početkom 17. stoljeća, jaslice su se pojavile i u našim krajevima. Najstarije hrvatske jaslice se čuvaju na otoku Košljunu pokraj otoka Krka.

Ovakav tip izložbe potiče na očuvanje tradicije i običaja. Danas se ispod većine okićenih jelki nalaze kupljene jaslice, uvezene iz neke strane zemlje. Potrebno je izložbama poput ove istaknuti vrijednost ručno izrađenih jaslica od prirodnih materijala, ali i uloženi trud njihovih tvoraca.

Izložba jaslica, Foto: Dunja Turkalj

Izložba jaslica, Foto: Dunja Turkalj

Izložba jaslica, Foto: Dunja Turkalj

Izložba jaslica, Foto: Dunja Turkalj

Kazalište Gavella, Foto: Dunja Turkalj

U predstavi igraju Dražen Küehn, Sven Medvešek, Sven Šestak, Ozren Grabarić i Ksenija Pajić.

Radnja predstave se odvija u malenom irskom mjestu, u lokalnom baru u kojeg zalaze četvorica mještana. U mjestu u kojem se ništa ne događa četvorica muškaraca dane provode pijući u lokalnom baru. Situacija se promijeni kada u mjesto dolazi žena iz grada, a mještani ju pokušavaju impresionirati pričama. Uglavnom monolozima muškarci ženi prepričavaju jezive lokalne događaje koji imaju dublji kontekst. Žena također ima svoju priču. Njena priča je vrlo osobna i tragična. Nakon što joj je poginulo dijete, raspao joj se i brak, te se zato iz urbane sredine odlučila preseliti u provincijsko mjesto.

Plakat predstave Brana, Foto: Dunja Turkalj

Mještani koji inače svoje vrijeme provode pijući u baru, isprazno razgovarajući međusobno napokon pokazuju suosjećanje. Hladni birtijski momci, pretvaraju se u suosjećajne osobe. Priča je vrlo razumljiva i jednostavna.

Provincijska birtija sa stalnom klijantelom postaje mjesto komunikacije i razumijevanja.

Brana je inače proizvedena u londonskom kazalištu Royal Court 1998., te je osvojila mnogobrojne pozornice. McPherson je napisao Branu 1997., kada mu je bilo 25 godina.

predstava Brana, Foto: Dunja Turkalj

predstava Brana, Foto: Dunja Turkalj

Predstava je po žanru drama s elementima crnog humora. Kroz predstavu se provlače teme javljanja mrtvih živima, pitanje života i smrti, izgubljene ljubavi…

kraj predstave, Foto: Dunja Turkalj

To što je predstava igrala u mnogim zemljama govori nam kako tema nije vezana samo za englesko govorno područje. Predstava je uspješno prkazana u Irskoj, Mađarskoj, Engleskoj, Njemačkoj a sada i u Hrvatskoj.

Plesni centar Studio 23 Karlovac 19. prosinca 2008. je obilježio 20 godina postojanja. U Gradskom kazalištu Zorin dom održana je plesna predstava “Plešem ti priču”.

Plešem ti priču, Foto: Dunja Turkalj

Studio 23 djeluje već 20 godina, a osnovan je u prosincu 1988. Udruga danas okuplja oko 200 aktivnih članova, a u ovoj plesnoj predstavi sudjelovalo je oko 140 članova. Na pozornici su nastupili članovi svih uzrasta. Od predškolske djece, do djevojaka koje aktivno plešu 15 godina i više.

Studio 23 osnovan je u vrijeme kada je uspješno popunio prazninu za takvom vrstom aktivnosti u Karlovcu. Plesne radionice i edukacija članova suvremenim plesnim tehnikama od početka su pokazivale veliku zainteresiranost mladih.

Zvuk sirene i Domovinski rat bili su jedino što je uspjelo zaustaviti plesne pokrete Studia 23.

Studio 23 redovito sudjeluje u raznim plesnim natjecanjima u Hrvatskoj i u Europi. Svoje treninge održavaju u Banjavčićevoj bb u Karlovcu u vlastitom prostoru.

Predstava “Plešem ti priču” se sastojala od 14 plesnih točaka. Više od 140 članova ansambla Plesnog centra sudjelovalo je u obilježavanju 20 godina. Veliki trud i mnogo utrošenog vremena prepoznali su svi prisutni.

Plešem ti priču, Foto: Dunja Turkalj

Plešem ti priču, Foto: Dunja Turkalj

Najsimpatičnija su bila djeca koja su svojom vedrim pokretima uspjela nasmijati publiku. “Kad krave polude”  i “Male crvene cipele” nazivi su plesnih točaka koje je izvela Plesna igraonica.

“Mara Milosnica Sunčeva djevojka” je plesna predstava koja je premijerno izvedena u siječnju 2008. To je također projekt Studia 23. Ta predstava ima mitsku pozadinu narodnih običaja i vjerovanja. Inspirirana je knjigom prof. Vitomira Belaja “Hod kroz godinu”. Na obljetnici u Zorin domu Studio je izveo i nekoliko točaka iz te predstave kao što su “Ave Maria” i “Oj, lepi Lado”.

Povodom 20 godina, objavljena je i mala monografija Studia 23, a u  pripremi je i DVD.

Singrlice su osnovane 2006. godine, a u skupini je 12 djevojaka. 4 djevojke su iz Samobora, 4 iz Ruda, a 4 iz Karlovca. Tako da je treća promocija njihovog nosača zvuka održana upravo u Karlovcu.

Singrlice, Foto: Dunja Turkalj

Singrlice su na promociji izvele 7 pjesama s albuma, koji sadrži 9 pjesama. Umjetnička organizacija ‘Singrlice’ izvodi tradicionalne pjesme uz moderne aranžmane.

Iza svake od djevojaka stoji dugogodišnje sudjelovanje u raznim folklornim ansamblima. Od tuda i tolika ljubav prema tradicionalnom stihu i melodiji. Ova kolekcija napjeva uglavnom sadrži izvorne pjesme s kajkavskog područka, najviše iz Međimurja.

Singrlice i prof. Vesna Hajdin, Foto: Dunja Turkalj

Svrha ovakvih pjesama i način izvedbe nije očuvanje baštine, kao što je to i naglasio Tomislav Jozić, osoba koja je i okupila ‘Singrlice’. Orginalni pučki napjevi povezani su s modernom instrumentalizacijom kako bi se lakše našao put do slušatelja.

Na ovom albumu pridružili su im se i interprete iz klasične glazbe i pop glazbe. Među njima i član grupe Cubismo Hrvoje Rupčić, članovi i Sick Swing Orchestra, te mnogi drugi. Na promociji smo imali priliku slušati prof. Vesnu Hajdin na flauti, koja se djevojkama pridružila u pjesmi “Grad se beli”. Prisutnima se najviše svidjela pjesma “Vura bije” koja je izvedena dva puta.

Singrlice, Foto: Dunja Turkalj

Album je izdan u Aquarius Recordsu, a kao pomoć pri izdavanju CD-a sudjelovalo je i nekoliko sponzora kao što su Grad Samobor, Zagrebačka Županija itd.

Mlade djevojke odjevene u etno haljine su na vrlo pozitivan način približile publici već pomalo zaboravljene melodije. Čini se da će ovaj spoj modernog zvuka i tradicionalnog sadržaja biti jako dobro prihvaćen na našoj sceni.

Suzy Josipović, Wella Fashion Week Zagreb, Foto: Dunja Turkalj

Prihod će se kao i svake godine skupljati za dobrotvornu svrhu. Na inicijativu Leonarde Boban, Wella Fashion Week povezao se s udrugom Hrabro srce. S obziro da je cijeli ovosezonski Fashion Week u znaku humanosti, cjelokupni iznos prikupljen na Fashion buvljaku biti će doniran udruzi Hrabro srce za akciju “Dom daleko od doma”.

Hrabro srce, Foto: Dunja Turkalj

“Dom daleko od doma” je projekt izgradnje domova u kojim će se smjestiti roditelji teško bolesne djece. Pošto bolesna djeca iz svih dijelova Hrvatske obično dolaze na liječenje u zagrebačke bolnice, potrebno je izgraditi kuću u kojoj će ta djeca moći biti zajedno sa svojim obiteljima.

-Obitelj mora biti uz djecu, a njihov smještaj postaje veliki problem. Za oporavak bolesnog djeteta, presudna je i zdrava sredina tj. obitelj.- objasnila je predsjednica udruge prof. Višnja Vranešić.

Fashion buvljak, Foto: Dunja Turkalj

Na štandovima poznatih našle su se skupocjene dizajnerske krpice koje su se mogle kupiti po povoljnim cijenama ili pak second hand odjeća hrvatskih celebrityja. Npr. fotograf Lupino prodavao je svoje fotografije, Anita Malenica je uz svoju odjeću prodavala stvari poput CD-a, knjiga, no ipak je najveća gužva bila na štandu Leonarde Boban koja je prodavala svoj dizajnerski nakit, haljine, a kupcima je dijelila i jabuke.

Mia Begović i Lupino, Foto: Dunja Turkalj

U ovo predblagdansko vrijeme, na dan Svetog Nikole, zaštitnika djece, Wella Fashion Week (iako uvijek povezan s glamurom), učinio je pozitivnu stvar – mnogoj djeci ugodniji ostanak u bolnicama.

Mia Begović, Fashion buvljak, Foto: Dunja Turkalj

]]> http://dunjaturkalj.wordpress.com/2008/12/10/fashion-buvljak/feed/ 0 dunjaturkalj Dunja Turkalj Dunja Turkalj Dunja Turkalj Dunja Turkalj Dunja Turkalj http://dunjaturkalj.wordpress.com/2008/12/08/stegnite-vi-svoj-remen-bando-lopovska/ http://dunjaturkalj.wordpress.com/2008/12/08/stegnite-vi-svoj-remen-bando-lopovska/#comments Mon, 08 Dec 2008 00:10:41 +0000 dunjaturkalj http://dunjaturkalj.wordpress.com/?p=57 ]]>

Prosvjed koji je ovih dana zauzimao prostor u mnogim informativnim emisijama i u mnogim novinskim stupcima održao se 5.12. u 18 sati na Trgu bana Jelačića. Ovaj prosvjed je reakcija na izjavu premijera Ive Sanadera kako bi građani trebali “stegnuti remen” u potrošnji za ovogodišnje blagdane zbog bojazni od svjetske financijske krize. Ovim prosvjedom građani su Vladi i oporbi pokazali svoje nezadovoljstvo korupcijom, neučinkovitom borbom protiv organiziranog kriminala, prevelikih saborskih plaća itd.

Josip Dell'olio, Foto: Dunja Turkalj

Prosvjed je osim u Zagrebu najavljen u još 7 gradova. Iako je svoju podršku prosvjedima na Facebooku dalo više od 60 000 ljudi, odaziv je bio slab. Jedino je u Zagrebu prisustvovalo oko 5 000 ljudi. No, poznato je da je lakše izraziti svoje mišljenje klikom miša, nego na javnom okupljnju na gradskm trgu.

Transparent, Foto: Dunja Turkalj

Na Trgu bana Jelačića prosvjed je započeo hrvatskom himnom, a zatim je Josip Dell’olio, jedan od organizatora, održao govor. Govor je bio popraćen ovacijama, pljeskom i podizanjem transparenata. Nakon Dell’olia nastupio je reper Ante Cash. Prosvjed u Zagrebu završio je oko 18:50 nakon što je Dell’olio zahvalio svim okupljenima.

Splitski prosvjed je trajao 45 minuta, a okupljenih je bilo stotinjak, baš kao i u Zadru i Osijeku. Prosvjednici su svoje nezadovoljstvo iskazali duhovitim parolama poput : “Nemamo kruha niti kolača, samo Vladu od koje nam se povraća.” U Sisku je prosvjed doživio fijasko. Okupilo se tek desetak znatiželjnika, a organizatori se nisu pojavili.

Prosvjed, Foto: Dunja Turkalj

Takozvani “Facebook” prosvjed izazivao je mnogo buke i prije no što je održan. Prosvjedi su dugo i burno najavljivani, a interes su povećali problemi s policijom, uhićenja kordinatora i uklanjanje plakata. Plakati koji su pozivali na prosvjed preko noći su se pojavili s novim detaljom, natpisom otkazano.

"Stegnite vi svoj remen bando lopovska", Foto: Dunja Turkalj

Većina okupljenih građana je bila svjesna da ovaj prosvjed neće izazvati prijevremene izbore ili snažno utjecati na premijera, no prisustvovali su prosvjedu kako bi dali podršku ovakvoj inicijativi.

Klovićevi dvori, Foto: Dunja Turkalj

Izložba “Tiha pobuna – najveći majstori njemačkog ekspresionizma” koja je 23. listopada otvorena u Klovićevim dvorima, prozvana je “kulturnim događajem sezone”. Iako je izložba otvorena još u listopadu, njezina aktualnost nije se umanjila.

Izložba obuhvaća 120 djela – slika, skulptura, grafika, crteža koji su skladno uklopljeni u ambijent Galerije Klovićevih dvora. 34-orica umjetnika njemačkog ekspresionizma, čija su djela izložena, djelovali su u dvije skupine “Most” i “Plavi jahač” u prvim desetljećima 20. stoljeća.

Galerija Klovićevi dvori, Foto: Dunja Turkalj

 

 

 

Silent Rebelion – Tiha pobuna, jedna je od najiščekivanijih izložbi u ovoj sezoni i jedan od najkompleksnijih projekata, naravno i najskuplji.

Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom njemačkog ministra vanjskih poslova i hrvatskog ministra kulture, a partner izložbe je Zagrebačka banka. Umjetnička djela za ovu izložbu su u vlasništvu 30-tak njemačkih i švicarskih muzeja.

Posebno za Galeriju Klovićevi dvori, izložba je posebno koncipirana, te je ova izložba dosad najveći međunarodni izložbeni pothvat ove galerije.

Tiha pobuna, plakat, Foto: Dunja Turkalj

Ovom izložbom hrvatskoj javnosti se prezentira jedan od najznačajnijih pokreta u povijesti europske umjetnosti. Posjetitelji ovom izložbom imaju priliku usporediti koliko su djela tih umjetnika imala utjecaj na hrvatski ekspresionizam, na likovnu umjetnost i književnost.

Wassily Kandinsky, Franz Marc, August Macke, Alexej von Jawlensky, Paul Klee, Lyonel Feininger, Max Beckmann, Ernest – Ludwig Kirchner, Karl Scmidt – Rottluff, Erich Pechstein, Emil Nolde su umjetnici čiji su radovi otvorili novo poglavlje u njemačkoj modernoj umjetnosti.

Ekspresionizam je jedan od najznačajnijih pokreta u povijesti moderne europske umjetnosti, a ovom je izložbom pokret prikazan u cjelosti. Svi posjetitelji imaju priliku upoznati vrhunska ostvarenja svjetske povijesti umjetnosti.

Tiha pobuna, Foto: Dunja Turkalj

Osiguranje izložbe je na vrlo visokom nivou, te se u svakoj prostoriji nalaze nadzorne kamere i osoba koja pazi na sigurnost slika. Fotografiranje umjetnina je naravno strogo zabranjeno kako se iste ne bi oštetile svjetlošću blica. Ugodno sam bila iznenađena masovnošću posjete,  osim organiziranih školskih obilazaka primjetila sam veliki broj ostalih građana koji su samoinicijativno došli pogledati izložbu.

art shop, Foto: Dunja Turkalj

art shop, Foto: Dunja Turkalj

Izložba  će biti otvorena do 20. siječnja 2009.

Filip Ude, Foto: Dunja Turkalj

Projekt dvorane vrijedan je 18 milijuna kuna, a zajedno su ga financirali Zagrebačka županija i Grad Jastrebarsko.

Stjepan Kožić župan Zagrebačke županije prisustvovao je otvorenju dvorane te je izrazio svoje zadovoljstvo njenim otvaranjem. Naglasio je kako je u Zagrebačkoj županiji izrađeno 20-tak objekata, škola i dvorana, a trenutno je u izgradnji 15 – tak novih objakata.

 

Connect, Foto: Dunja Turkalj

Na svečanom otvorenju upriličen je bogat sportsko zabavni program. Mnogobrojni uzvanici su imali priliku uživati u prezentaciji raznih sportskih klubova. Novootvorena dvorana biti će koristan prostor za sve sportske aktivnosti. Treninzi jaskanskih klubova neće više ovisiti samo o slobodnim terminima jedine dvorane u gradu koja se nalazi uz osnovnu školu.

 Rukomet, judo, karate, stolni tenis, košarka, ritmička gimnastika, samo su neki od prezentiranih sportova na otvorenju.

 Mnogi su pristigli na otvorenje dvorane samo zbog nastupa popularne grupe Connect koja je nastupala u glazbenom dijelu programa.

Učenici jaskanske srednje škole 17. su  godina nastavu tjelesnog obavljali u 10 minuta udaljenoj dvorani osnovne škole. I po kiši i po snijegu učenici su morali odlaziti na nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u drugu školu, te se oznojeni vraćati na nastavu usprkos nepovoljnim vremenskim uvjetima.

 

gradonačelnik grada Jastrebarsko, ravnateljica Srednje škole Jastrebarsko, Filip Ude, župan Kožić (Foto: Dunja Turkalj)

 Gradonačelnik je na sjednici Poglavarstva najavio otvorenje dvorane iako su poznate nezakonitosti. Iako je otvorena nema uporabnu dozvolu, nije izgrađeno niti jedno parkirno mjesto od 78 projektom predviđenih.

Dvorana je otvorena uz prisustvo gradonačelnika, župana, ravnateljice, no usprkos svečanom otvorenju, dvorana se bez uporabne dozvole ne može koristiti.

Pitanje je hoće li dvorana uskoro ostvariti svoju namjenu ili je otvorena tek u službi dokazivanja jačine i sposobnosti gradske vlasti?

Iako je ova dvorana prije svega predviđena za nastavne i izvannastavne sportske aktivnosti učenika škole, učenici i zaposlenici  nisu bili službeno pozvani na otvorenje.

Međunarodni sajam knjiga, Interliber, ove je godine otvorio svoja vrata po 31. put. Sajam se održavao na uobičajenoj lokaciji Zagrebačkog velesajma. Pokroviteljstvo Interlibera na sebe je preuzelo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, te je ministar kulture Božo Biškupić prisustvovao otvorenju. Ministar je potvrdio status Interlibera kao manifestacije od iznimne kulturne važnosti. Također je otkrio kako Ministarstvo za knjigu i promidžbu čitanja izdvaja 64 milijuna kuna.

Najveći sajam knjiga u Hrvatskoj sve više dobiva i svoj međunarodni značaj. Projekt Zemlja partner započeo je 2003. godine gostovanjem Mađarske. Ove godine gost je Izrael. Veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Shmuel Meirom je podsjetio kako se u Izraelu godišnje objavi 4 tisuće novih naslova. –Izrael je narod knjige, a Biblija je najveći bestseler u povijesti – izjavio je. Ovogodišnji Interliber predstavio je 290 izlagača od čega 206 domaćih i 84 inozemna.

Kao i svake godine i ovogodišnji Interliber se sastojao od promocija velikog broja nakladnika, pisaca, književnih kritičara, znanstvenika i publicista.

Danas, zadnjeg dana Interlibera, posjećenost sajma je bila veća nego prijašnjih dana, te je i radno vrijeme produženo do 21 sat. Najveća je gužva na štandovima poznatih hrvatskih izdavačkih kuća.

I za one najmlađe priređena su brojna događanja i promocije. Danas je književnica Sanja Polak, autorica popularne knjige za djecu Dnevnik Pauline P., vodila zanimljiv dijalog s grupom djece.

Posjećenost ovog sajma daje nam dojam da se interes za knjigu u Hrvatskoj ne smanjuje, te da izdavaštvo cvjeta. Ili je posjećenost Interlibera samo dokaz niskog standarda, te ljudi ovamo dolaze zbog toga jer su knjige inače preskupe?

Ove je godine zamijećeno zanimanje za vjersku knjigu. Don Ante Baković danas je predstavljao svoju knjigu Hrvatski martirologij XX. stoljeća.

Hoće li knjiga ipak opstati kao medij ili će izgubiti bitku u nadmetanju s novim elektronskim medijima? Ako je sudeći prema posjećenosti Interlibera knjiga će biti prisutna u svakodnevici još mnogih generacija.